Ante PANCIROV: Dalmacija kao regija u decentraliziranoj Hrvatskoj

«Probudite se Dalmatinci, probudite se, građani Hrvatske, probudite se dok još nije kasno», poručuju osnivači Udruge Dalmacija Dragan Šegedin Luky, don Ivan Grubišić i drugi uglednici koji su u četvrtak navečer predstavili u Šibeniku svoj projekt dalmatinske regije kao povijesne, kulturne, socijalne i svake druge pa tako i kao jedinstvene izborne jedinice, logične hrvatske cjeline. Udruga je tek nedavno osnovana, gdje drugdje nego u jednoj splitskoj konobi, ali ideja postoji već dugo jer njeni osnivači smatraju da dalmatinska regija u nekoj boljoj, decentraliziranoj Hrvatskoj, nema alternative.

Građani, probudite se!

«Želimo okupiti oko sebe svu dalmatinsku pamet u projektu koji je nadstranački, svedalmatinski, bez ideoloških predznaka, kako bi ostvarili svoj cilj decentralizacije Hrvatske i slomili taj tvrdi orah, te vračanjem povijesnih dalmatinskih granica pomognemo izlasku hrvatske iz krize» kaže glazbenik Luki, inače predsjednik nove dalmatinske udruge čiji članovi vjeruju da bi decentralizacija zemlje znatno olakšala i financijske hrvatske muke. Ugledni svećenik koji zbog svoje otvorene retorike nije pretjerano omiljen na Kaptolu, don. Ivan Grubišić, kaže da je ponosan što se bavi politikom, ali ne i politikanstvom kao većina hrvatskih političara. «Politika ne vodi dobro ovaj hrvatski brod i on će se nasukati ako se ne probudimo. Još od devedesetih u politiku ulaze oni kojima je jedini cilj rješavanje osobnih, privatnih interesa, a na narodu je tek da svake četiri godine iziđu na izbore. Što je to nego politikanstvo? To je idiotizacija Hrvatske gdje se pametni ne žele baviti politikom» kaže don Grubišić koji je nedavno pokrenuo Savez za etičku i građansku Hrvatsku i kako kaže, svakodnevno mu se pridružuje sve više uglednih ljudi među kojima i stranačkih ljudi iz najmoćnijih političkih stranaka koji su nezadovoljni i traže alternativu. Cilju su korijenite promjene, jer 83 posto hrvatskih građana izjašnjavaju se nezadovoljnima stanjem u zemlji, kaže don. Grubišić koji strahuje da će biti još gore ako se nešto uskoro u Hrvatskoj ne počne raditi. A upravo decentralizacija je jedan od načina kako pokrenuti Hrvatsku koja bi se trebala sutra sastojati od pet prirodnih cjelina, Dalmacije, Istre i hrvatskog primorja, Slavonije i Baranje, centralne Hrvatske sa Zagrebom i Likom. Na taj način značajno bi se smanjila državna administracija na svim razinama, prvenstveno lokalne samouprave, a po birokraciji je Hrvatska 8. svjetsko čudo, kaže don. Grubišić: « Imamo 527 općina dok jedna Engleska sa svojih 50 milijuna stanovnika ima ih 150. Samo je na otoku Braču osam općina, a sve se to mora financirati iz proračuna. Taj državni administrativni aparat nagomilavao se radi uhljebljivanja stranačkih poslušnika i zaslužnika, pa je čak i Sabor ogledalo toga jer Hrvatskoj bi bilo dovoljno da ima 75 zastupnika. Ova razlika ogromnih sredstava koja se troše na Sabor koji je najčešće poluprazan, želimo utrošiti na razvoj modernih tehnologija i zapošljavanje. Vrijeme je, konačno, da uvedemo u Hrvatskoj red, rad, disciplinu i poštenje, a na birokratske pozicije stručnjake, ne stranačke podobnike», govori ugledni svećenik koji vjeruje da bi uspostavom pet prirodnih regija za svagda riješili problem izbornih jedinica jer bi svaka regija bila izborna jedinica za sebe, a pravila igre postavljena tako da, primjerice Dalmacija, sutra može opozvati zastupnika ako u parlamentu ne radi u interesu onih koji su ga izabrali. Profesionalni zastupnik za to bi dobivao dvije prosječne plače dok bi zastupnik koji je već zaposlen mogao dobiti putne troškove i dnevnice. « Jer dosta je nezasluženih privilegija koje moramo dokinuti. Dvadeset godina mi sve ovo znamo i gledamo i šutimo. Krajnje je vrijeme da se masa birača probudi jer ako se ne probudimo danas, već sutra bit će kasno» kažu čelnici Udruge Dalmacija. Don Grubišića posebno nervira hrvatska «ideološka kozmetika» pa je Kaptolu indirektno poručio da šute o krizi i ne dijele sudbinu hrvatskoga naroda. «Odnosi između države i vjerskih zajednica trebaju biti takvi da su vjerske zajednice slobodne ali ne i privilegirane kao u ovo doba kad s pravom novinari parafraziraju onu Isusovu prema Petru – Ti si Petar stijena, na tebi ću sagraditi crkvu svoju – u ti si Petar oniks, i na tom oniksu sagradit ću svoju crkvu. Dok narod sakuplja po smeću boce i prodaje ih da bi si mlijeko kupio» osvrnuo se na preskupu izgradnju zgrade Biskupske konferencije don. Grubišić i upozorio kler da zahvaljujući privilegijama postaju bahati, nedodirljivi i tako više ne mogu biti uvjerljivi u propovijedanju evanđelja.

Hrvatski državni aparat je bolestan

Miro Kučić iz HGK kaže da, iako je prilično rezerviran prema EU, smatra da treba biti pametan i iskoristiti njezine resurse u svakom pogledu, a to je nabolje regionalnim pristupom nekoliko povijesnih, logičnih cjelina, ali ne i ovakvih županija, u komesarskim tupim nožem raskomadanoj Hrvatskoj. «Želimo i moramo homogenizirati Dalmaciju, izvući je iz centraliziranog i metropoliziranog sustava. Ne potcjenujući ikoga, more je hrvatski ključni resurs i zato je posebno tužno što nismo uspostavili gospodarski pojas iako su sve druge zemlje koje su to htjele, to mogle i smjele napraviti. Ovako, i dalje se kradu naši vrijedni resursi, poticaciju u ribarstvu su neadekvatni i kao i u svemu u Hrvatskoj, mi ni u čemu nemamo kontinuiranu politiku zbog čega gubimo i gubimo» smatra Kučić koji smatra poraznim, suludim činjenicu da su se u mladoj državi zakoni mijenjali preko 20 000 puta, kao i Ustav. Zbog svega toga Dalmacija je potpuno zapostavljena provincija u svakom pogledu, od gospodarstva, sporta, kulture, u svemu. Hrvoje Marušić, dalmatinski lider Udruge poslodavaca upozorava da je dalmatinsko gospodarstvo sustavno blokirano i da je na koljenima i uopće se ne može razvijati, među ostalim i zbog nemogućih zakona i suludih državnih zahtjeva prema poduzetnicima koje se destimulira. On smatra da ministri i vlada uopće ne vladaju zemljom nego to radi paravlast, a to je vojska birokrata koja ne odgovara nikome, rade sporo, nezainteresirano, dovoljni su sebi samima i kad službenik na nekoj funkciji, bilo gdje, od ministarstva do lokalne samouprave nešto krivo napravi, dogodi se – nikome ništa. Ta administracija služi samo sebi, to im je jedina svrha, a koliko je to na terenu morbidno, koliko brzo, a nepotrebno, raste ta administracija, najbolje ilustrira splitski primjer. U zgradi «banovine» gdje je gradska vlast, prvo je bilo 150 ljudi koji su radili na prvom katu. Sada ih ima 450 i moraju podići peti kat u zgradi jer nemaju više dovoljno prostora, što je suludo», smatra Marušić i zaključuje: «Zemlju smo stvorili, zemlju ćemo uništiti i kad ja, euroskeptik moram reći da jedino u EU vidim spas onda mora da je gadno. Mi smo sami sebi najveći neprijatelj! I zato trebamo u Dalmaciji jednu regiju, jednu upravu, jednu odgovornost i minimalni birokratski aparat da to opslužuje.

 

3 komentara na članak:“Ante PANCIROV: Dalmacija kao regija u decentraliziranoj Hrvatskoj”

  1. avatar
    goran says:

    primate li mene u clanstvo ,ja sam pravoslavni dalmatinac i volim jednako dalmaciju kao i vi mozda i vise.
    pozdrav svima.

    • avatar
      Nikola says:

      Dragi Gorane,
      Nakon svih tragičnih događaja na ovim prostorima sve sam više uvjeren da nam svima trebaju Ljudi a ne hrvati, srbi ili dalmatinci. Ako prevladaju Ljudi, svatko u svom kraju, tragedija se neće ponoviti i svi ćemo moći biti ono što želimo ili osjećamo bez da to predstavlja ikome problem.
      Dakle, ako pripadaš naciji Ljudi, barem što se mene tiče, dobro si nam došao.
      Lijepi pozdrav

  2. avatar
    Jakov says:

    Ideja dalmacija kao jedinstvena regija nije ideja nego stvarnost.molim vas da ova stvarnost uđe u svaki dalmatinski dom da svaki stanovnik-ca dalmacije nosi u srcu s ponosom svoju dalmaciju i ne dozvolimo ovoj šačici prodanih dalmatinskih ušiju da je više prljaju.pozdrav. dalmacija u srcu!

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>